Mreža skrivenih bunkera sadrži ogromnu biblioteku koja će spasiti Ameriku u slučaju armagedona

Stotinama metara pod zemljom, među hladnim, mračnim tunelima, ogromna čelična vrata zapečaćena vladinim pečatima... Za neke, samo dokumenti, za druge, plan za ponovno rođenje zemlje skriven je iza zidova. Postojanje ovih objekata, oblikovanih u sjeni Hladnog rata, godinama se smatralo samo glasinama. Sve dok neki dokumenti nisu izašli na vidjelo...

SIGURNOST INFORMACIJA PROTIV APOKALIPSE

Porijeklo ovih tajnih arhiva datira iz razornih posljedica Drugog svjetskog rata i atmosfere Hladnog rata koja je uslijedila. Agresija nacističke Njemačke u Evropi i rastuća sovjetska prijetnja podstakli su tada akciju i američke vlade i "čuvara informacija".

David Brett Spencer, pomoćni bibliotekar na Univerzitetu Penn State, sažeo je osnovni cilj ove inicijative za Daily Mail na sljedeći način:

"Mislili su da mogu revitalizovati Sjedinjene Države nakon nuklearnog rata. Neki planeri vjerovali su da ako odaberu prave zapise za bilježenje, vlada može nastaviti bez ozbiljnih poremećaja".

Ovi napori, koji su se ubrzali krajem 1940-ih i početkom 1950-ih, bili su inspirisani naporima za očuvanje dokumenata pokrenutim tokom Blitza u Engleskoj. U to vrijeme, zapisi u Londonu su se čuvali u kamenim trezorima kako bi se zaštitili od njemačkih bombi. Ista ideja se razvila u masovni projekat s početkom Hladnog rata u Sjedinjenim Državama.

PODZEMNI HRAMOVI ZNANJA

Početkom 1950-ih, rudnici krečnjaka iskopani u raznim američkim državama počeli su čuvati ne samo kamen već i historiju. Jedan od najpoznatijih primjera ovih objekata je Federalni centar za zapise Lenexa u Kansasu.

Izgrađen tokom Hladnog rata, ukopan u rudnik, objekt je dizajniran kao vremenska kapsula. Ovdje maskirani arhivisti rade u posebnoj prostoriji nazvanoj "Ledena kocka" s temperaturama ispod nule. Filmske rolne sadrže dokumente koji bi jednog dana mogli ponovo pokrenuti naciju.

Ovi podzemni trezori nisu samo skladišta; oni su sigurnosni sistem osmišljen da osigura opstanak civilizacije. Prema Spenceru, ovi objekti, ojačani čelikom i kamenom, izgrađeni su tako da čak i ako gradovi nestanu, "američko znanje, zakoni i kulturno sjećanje" će nastaviti živjeti.

OPERACIJA ČAJNIK

Godine 1955. Amerika je svjedočila jednom od najneobičnijih naučnih testova u historiji. U eksperimentu, nazvanom "Operacija Čajnik", bibliotekari i vojni zvaničnici testirali su kako bi knjige i mikrofilm bili pogođeni nuklearnom eksplozijom. Lažno naselje pod nazivom "Doom Town" izgrađeno je u pustinji Nevade i opremljeno kućama, lutkama, namještajem i policama za knjige, a imaginarni grad je zatim dignut u zrak nuklearnim bombama. Spencer objašnjava da su ovi testovi provedeni „kako bi se pomoglo američkoj vojsci u planiranju operacija tokom i nakon nuklearnog rata“. Zvaničnici Američkog udruženja biblioteka su iz prve ruke svjedočili eksplozijama, a Nacionalni arhiv je proveo detaljnu studiju o efektima eksplozija na papir, mikrofilm i fotografije.

Nakon ovih testova, 1952. godine od korporacije Mosler kupljeni su super sefovi od 55 tona, a u ove sefove su smješteni Ustav SAD-a i Osnivački dokumenti. Čak je instalirana i direktna linija do Pentagona, osiguravajući da se najsvetiji dokumenti nacije mogu odmah poslati pod zemlju u slučaju napada. Predsjednik Harry Truman je u svom govoru na otvaranju trezora izjavio da će ova struktura „zaštititi američko blago od uništenja“, prenosi Daily Mail.

DŽINOVSKA MREŽA U SJENI

Počevši od 1960-ih, ovi podzemni objekti su se počeli širiti. I vlada i privatni sektor pridružili su se utrci za zaštitu informacija. „U nekim slučajevima, skladištili su materijale u vladinim objektima, a u drugim slučajevima su sklapali ugovore s kompanijama poput Iron Mountaina“, kaže Spencer. Do 1980-ih, ova praksa je prevazišla vladine granice. Wrigley je pohranjivao svoje recepte za žvakaće gume u podzemnim trezorima, dok je Pizza Hut čuvao svoje franšizne zapise u rudnicima. Kompanije poput Iron Mountaina i Underground Vaults and Storage transformirale su „arhiviranje sudnjeg dana“ u profesionalnu industriju, nudeći uništavanje dokumenata, digitalizaciju, montažu filmova, sigurnost mreže i usluge optičke infrastrukture. Spencer sažima tadašnji način razmišljanja rekavši da su "neki planeri vjerovali da se potencijalni nuklearni rat može dobiti kada se ovi objekti uspostave. Međutim, pravi cilj je bio preživjeti čuvanjem informacija".

NOVO DOBA INFORMACIJA: DIGITALNA KUĆNA SKLONIŠTA

Hladni rat je završio, ali tajne biblioteke nisu nestale. Naprotiv, dobile su novu funkciju s digitalnim dobom. Prema Spenceru, niska vlažnost i konstantna temperatura ovih objekata pružaju idealno okruženje i za fizičke dokumente i za tvrde diskove, servere i digitalne sigurnosne kopije. Danas se "veliki dio sadržaja interneta" pohranjuje u ovim podzemnim bibliotekama.

"Ako nešto uništi internet, ove arhive su ključne za vraćanje svijeta na mrežu", kaže Spencer. Dakle, ove strukture, nekada dizajnirane da ponovo pokrenu Ameriku nakon nuklearnog rata, sada služe za osiguranje kontinuiteta digitalnog svijeta.

RAD ZA ZAJEDNIČKO PAMĆENJE ČOVJEČANSTVA

Ove podzemne arhive više ne služe samo pamćenju nacije, već kolektivnom pamćenju čovječanstva. Skrivene ispod masivnih krečnjačkih planina, među tonama kamenja, filmske trake, dokumenti i digitalni serveri stoje spremni za ponovno pokretanje svijeta u slučaju potencijalne katastrofe.

Rođene kao beznadežni proizvod Hladnog rata, tajne biblioteke postale su polisa osiguranja čovječanstva u informacionom dobu. Ukratko, ovaj podzemni svijet više ne samo čuva prošlost; on također štiti budućnost Zapada, zaključuje Daily Mail.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad